Želimo poručiti da smo još ovdje, da želimo proizvoditi i nastaviti proizvodnju. Međutim, nastavi li se ovim tempom, za nekoliko će se godina domaća proizvodnja ugasiti, upozoreno je s mirnog prosvjeda.
Prosvjedni skup podravskih povrtlara održan je danas na imanju Vlade Počepana u Rogovcu, u organizaciji Udruge podravskih proizvođača povrća. Proizvođači su upozorili na sve teži položaj domaćeg povrćarstva, nelojalnu konkurenciju jeftinije robe iz trećih zemalja, nesiguran otkup i cijene koje često ne pokrivaju troškove proizvodnje.
Predsjednik Udruge Matija Erhatić iz Prugovca istaknuo je da hrvatski proizvođači moraju poštovati stroga europska pravila o radnoj snazi, osiguranju i uporabi pesticida, dok se uvozni proizvodi nerijetko prodaju po cijenama nižima od domaćih troškova proizvodnje.
Problemi se, kazao je, tijekom sezone sele s jedne kulture na drugu. Nakon tikvica, krastavaca i paprike babure, proizvođači strahuju da će ista sudbina zadesiti i domaće lubenice, dok su na policama još prisutne grčke i albanske.
"Želimo poručiti da smo još ovdje, da želimo proizvoditi i nastaviti proizvodnju. Međutim, nastavi li se ovim tempom, za nekoliko će se godina domaća proizvodnja ugasiti“, upozorio je Erhatić.
Proizvođači su nezadovoljstvo odlučili izraziti mirnim okupljanjem, premda su razmatrali dijeljenje povrća ili blokadu prometnice. Od trgovačkih lanaca traže da hrvatske proizvode učine vidljivijima i za njih izdvoje poseban prostor na policama.
Mario Čajkulić iz Sedlarice kazao je da proizvođači godinama bacaju dio uroda jer ga ne mogu prodati po cijeni koja pokriva troškove. Kada jedan trgovački lanac znatno snizi cijenu, ostali ga slijede, nakon čega padaju i otkupne cijene. Priznao je da dio odgovornosti snose i sami proizvođači jer mnogi istodobno nude iste kulture, no naglasio je da bez sigurnog kupca i stabilnih uvjeta poslovanja nema povećanja domaće proizvodnje.
U znak prosvjeda dijelili povrće: Ovo je odraz stanja u državi, otimačina je dosegla vrhunac
Upozorio je i na probleme s osiguranjem plastenika i usjeva. Premda je postojala mjera kojom se sufinanciralo 70 posto premije, osiguravajuće kuće znatno su povisile cijene pa proizvođači danas vlastiti udio plaćaju više nego nekada cijelu policu. Kao moguće rješenje predložio je osnivanje fonda iz kojeg bi se obeštetili proizvođači pogođeni nevremenom.
"Kao proizvođači prepušteni smo sami sebi. Teško je proizvoditi i svake godine sve više ljudi odustaju“, poručio je Čajkulić.
Smatra da zabrana uvoza nije realna, ali poziva potrošače da prednost daju hrvatskoj robi, čak i kada je nešto skuplja. Domaća proizvodnja hrane, naglasio je, važna je i za sigurnost opskrbe u kriznim razdobljima.
Senka Ćor iz Križnice podsjetila je da su proizvođači prošle godine besplatno podijelili oko 80 tona lubenica i 40 tona dinja. Unatoč tome, propalo im je još približno 75 tona lubenica i 60 tona dinja.
Na njezinu gospodarstvu godišnje se proizvede oko 120 tona dinja i 80 tona lubenica. Ni ugovori s više hladnjača ne jamče siguran otkup jer potražnja može prestati čim stigne uvozna roba. Ćor je upozorila i na različita pravila o sredstvima za zaštitu bilja, zbog kojih domaći proizvođači smatraju da su u neravnopravnom položaju prema konkurenciji izvan Europske unije.
Marija Komar iz Vukosavljevice poručila je da proizvođači Ministarstvu poljoprivrede godinama iznose iste probleme, ali bez konkretnih rezultata. Zatražila je strože označavanje uvoznih lotova kako bi se spriječile moguće manipulacije podrijetlom robe te veću zaštitu domaće proizvodnje.
Kao primjer navela je nizozemski model u kojem poljoprivrednici djeluju kroz proizvođačke organizacije te uz državnu potporu i stručni menadžment pregovaraju o najnižoj prihvatljivoj otkupnoj cijeni. Hrvatskim proizvođačima, dodala je, nedostaju i precizni podaci o kulturama i razdobljima u kojima država nije samodostatna. Takvi bi im podaci omogućili bolju raspodjelu proizvodnje.
Komar smatra da bi u vrhuncu domaće sezone trgovački lanci trebali najprije otkupljivati hrvatsko povrće. Naglasila je da proizvođači nemaju ništa protiv robe iz drugih članica Europske unije, već se protive uvozu iz trećih zemalja koji cijenama potiskuje domaću robu.
Veronika Dmitrović iz Rogovca pozvala je građane da obrate pozornost na podrijetlo hrane i kupuju hrvatske proizvode. Upozorila je da se u javnosti često govori samo o potporama koje poljoprivrednici primaju, dok se zanemaruju njihov rad, ulaganja i sve veći troškovi.
Njezina se obitelj povrtlarstvom bavi četiri desetljeća. Nekada je, kazala je, sat rada stajao 12 ili 13 kuna, a kilogram paprike otkupljivao se za pet kuna, uz siguran otkup. Danas radnika plaćaju šest ili sedam eura po satu, dok otkupna cijena paprike može iznositi samo 80 centi.
"Inflacija je pogodila i nas, ali cijene naših proizvoda nisu je pratile“, zaključila je Dmitrović.
Potporu prosvjednicima pružio je virovitičko-podravski župan Igor Andrović. Istaknuo je da su primarna poljoprivredna proizvodnja i prerada iznimno važne za gospodarstvo Županije te da se traže načini pomoći proizvođačima.
Jedno od mogućih rješenja za tržišne viškove jest izgradnja sušionice povrća. Županija je pripremila projektnu dokumentaciju, ishodila građevinsku dozvolu i osigurala zemljište u poduzetničkoj zoni. Razgovori s Podravkom nisu rezultirali suradnjom jer, rekao je, toj tvrtki ulaganje zasad nije isplativo, pa se traži drugi privatni investitor.
Županija ulaže i u navodnjavanje. Sustavima je trenutačno obuhvaćeno 2.760 hektara, a nakon provedbe dvaju novih ugovora površina bi trebala porasti na približno 3500 hektara.
Ministarstvu poljoprivrede upućen je dopis sa zahtjevom za razmatranje problema i poduzimanje konkretnih mjera. Županija očekuje dosljednu primjenu Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi te pojačane fitosanitarne kontrole uvozne robe.
Okupljeni proizvođači zaključili su da ne traže zabranu uvoza, nego jednake tržišne uvjete, jasnije označavanje podrijetla, sigurniji otkup i prednost domaćim proizvodima kada ih na hrvatskom tržištu ima dovoljno. Upozorili su da će, bez brze reakcije države, trgovačkih lanaca i potrošača, sve više gospodarstava odustajati od proizvodnje.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Najčešće pogreške prilikom vađenja i skladištenja luka
Faktor prinosa: Zašto biljke "gladuju" čak i kada imaju dovoljno svjetla i vode?
Biostimulatori, hortikultura i inovacije: prof. dr. sc. Nada Parađiković otkriva kako se gradi održiva biljna proizvodnja
Mikrozelenje - kako ga uzgojiti i na što paziti?
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Vau! Podsjetilo me na one stare šokačke ponjave, zelene prošarane zlatnim, kao nekakav karo uzorak.
I l
prije 15 minuta
ZASTO IMAMO PREVISE OPCINA I GENERALA TO NIKO NE PITA A SELJAKA JE SAD NAJEDAMPUT PREVISE CISTA DEMAGOGIJA
I l
prije 17 minuta
KUPUJU ZEMLJU ONI KOJI IMAJU SUMNJIVI KAPITALO
slobodan rajić
prije 1 sat
Našom poljoprivredom upravljaju Grupe kojima nije interes da se seljaci razvijaju i smetaju kod poticaja , fondova, pomoći , zemlje . Podravku i Žito baš zanimaju sela u Slavoniji.
Marta Radić
prije 1 sat
Slažem se , to se i događa...ljudi prodaju kad je dobra cijena , a sad je dobra cijena . Ono što je zanimljivo , ne kupuju krupni kapital već obićni OPG. Mnogo je kontradiktornosti u našoj poljoprivredi. Pšenica na lošem glasu , a površine iste ili veće , povrće na lošem glasu , površine iste ili veće i dr. Poljoprivreda na lošem glasu , a cijena zemljista otišla u nebo i dr ... Kad običan čovjek to gleda postavlja si pitanje...tko je tu lud. Sigurno ima nešto u toj ppljoprivredi , samo očito nemože svatko biti poljoprivrednik i nema mjesta za sve.
mali poljoprivrednik
prije 2 sata
Uređene zemlje ne dopuštaju niti svima nasljednicima da nasljede zemlj,a kamoli pojedincima sumnjivog kapitala da kupuju zemlju kako hoće.Takvi su nabili cijene koje seljaci ne mogu pratiti.Prodam ti ja svu moju zemlju po toj cijeni pa se ti razvijaj,a ja odoh sa tim novcima u prijevremenu mirovinu .
Marta Radić
prije 5 sati
Vremena su takva , kad neki trkeljaju ...drugi kupuju polj.zemljiste po 20.000 eura te rrastu i razvijaju se. Jedni će prodavati , a drugi kupovati...to je normalno..
mali poljoprivrednik
prije 10 sati
Promjene i izazovi???Mani se više demagogije i fraza krupnog kapitala.Tko odlučuje što su to promjene i izazovi i u čiju korist to ide?Mali se vode samo na papiru,a opstojnost je jako upitna za većinu srednjih opg-ova tipa 100-200ha.Ako se i oni smatraju pod malim onda smo mi kao država i društvo odavno kapitulirali i društveno i moralno.
Marta Radić
prije 11 sati
Stvari su jasne , 160.000 poljoprivrednika previše i za puno veće zemlje od RH. Ostaće oni koji se mogu nositi sa promjenama i izazovima...što kaže u jednom komentaru.. Više poduzetnika , a manje traktorista. Vrijeme će kroz sito propustiti 160.000 , a ostat će ???? Mali nikad neće biti veliki...biti će samo sitni. Mali će biti veliki , samo ako to istinski žele!!
Ivan Kulak
prije 11 sati
Poljoprivrednici snose dio odgovornosti jer na izborima uporno glasaju za opciju koja ih sustavno vara i uništava. Doduše,ni nema više kvalitetnih kandidata na izborima jer se pametni ljudi klone toga pa budale vladaju. Da bi se postigao nekakav pozitivni pomak za poljoprivredu trebalo bi prvo provesti restrukturirnje ministarstva poljoprivrede,apprrr-a,savjetodavne službe,HPK-a,jedinica lokalne samouprave i drugih službi vezanih za poljoprivredu. Dok se ne uvede reda u službe,neće biti reda ni u proizvodnji. Kako od ovoga što sam nabrojao neće biti ništa a to bi trebalo biti tek početak velike poljoprivredne reforme slijedi nam daljnje propadanje poljoprivrede.
mali poljoprivrednik
prije 11 sati
Nije bitni što piše,nego tko piše.Krokodilskih suza na sve strane,a nas sve manje i tonemo sve dublje.Sve kvazi stručnjaci koji mlate gloginje sa tuđim k..cem.
Marko Zecevic
prije 11 sati
Svi smo mi mali, a čimbenici koji su u ovoj igri nas čine još manjim. Ovaj protest će i ostati samo na tome, jer nema hrabrosti i odlučnosti, a niti sloge svih poljoprivrednika da se krenu rješavati problemi. Evo Podravka je krenula u veliku kooperacijsku ekspanziju bit će jako zanimljivo napravit rezime na kraju sezone, a ishod kao da već vidim. A stručnjaci samo nek usmjeravaju ove izletnike u povrtlarstvo, jer tu je lova.
Marta Radić
prije 12 sati
Žao mi je ovih MALIH !!!
mali poljoprivrednik
prije 13 sati
Cijelo vrijeme sam tvrdio da je cijelokupna naša poljoprivreda u agoniji i da paušalne izjave o prelasku ratara na neke dohodovnije kulture nemaju nikakvu podlogu,niti je to realno moguće.Kada takve izjave objavljuje Marta, to trkeljanje nema nikakvu teźinu.Kao uostalom i kukanje nas ostalih bez obzira koliko bili u pravu i iznosili valjanie argumenate.Međutim kada predsjednik HPK (farma Lužak) ili g.Malić iznose javno na TV kako su ratari najvećim dijelom sami krivi za postojeće stanje i u biti amnestiraju velike igrače,e to je već ozbiljna situacija.Većina plaćenih medija jedva čeka da prenese takve stavove.
Ivan Kulak
prije 14 sati
Sad će Malić u sljedećoj kolumni napisati da bi povrtlari trebali početi sijati žitarice ili proizvoditi mlijeko.
Marta Radić
prije 16 sati
Hm , apsurd hrvatske poljoprivrede... Pričamo o samodistatnosti , fondove dajemo onima koji povečavaju proizvodnju , a tu istu manju proizvodnje nemamo kome prodati. Guramo proizvođače u dužničko ropstvo , mnogi su nasjeli..milioni iz fondova dobra odskočna daska , a onda hladan tuš..nema tržišta. Premalo smo mi tržište za veću i produktivniju proizvodnju..uvoz nemožemo suzbiti , ipak 70 % trgovaca u RH su stranci , a takva i roba. Za izvoz očito nismo konkuretni , kvaliteta da , cijena ne.